Kućna štednja: Koliko novca se čuva u kućama?

28.03.2022

Kućna štednja, štednja iz čarapa ili madraca – kako god ju zvali prilično je česta pojava u većini kućanstava u Republici Hrvatskoj. Razlog tome jest vjerojatno to što mnogi Hrvati vole ušteđeni novac imati nadohvat ruke u svakom trenutku, ali i činjenica da smo i veoma nepovjerljiv narod koji smatra kako je mjesto na kojem obitava i sam čuva svoj novac ono najsigurnije.

kućna štednja

Kućna štednja Hrvata iznosi oko 35 milijardi kuna

S dolaskom eura koji se očekuje početkom iduće godine sasvim je jasno da će se sva gotovina koju građani čuvaju u svojim kućama morati pretvoriti u novu valutu kako bi bila iskoristiva. Procjenjuje se da je od tih ušteđenih 35 milijardi kuna čak oko 25 milijardi čiste ušteđevine koju pojedinci spremaju za lošija vremena ili tzv. „crne dane“. Ostali dio iznosa jest tekuća likvidnost, dakle novac koji se koristi u svakodnevne svrhe kako bi se financirali tekući troškovi.

štednja

Hrvatski bankari vjeruju da će građani svoj novac polagano nositi u banke ne bi li ih pretvorili u euro te će ih tamo i ostaviti kao eursku štednju. Doznajemo da trenutno još uvijek nema navale na banke kako bi se što više novca pretvorilo u eure, ali sasvim je logično pretpostaviti kako će se to u narednim mjesecima promijeniti te će sve više građani hrliti u banke kako bi pred kraj godine svoju „štednju iz čarape“ prebacili na bankovne račune prije 1.1.2023. godine kada se očekuje automatska konverzija kuna u eure.

Ušteđeni novac građana Hrvatske još nije počeo pristizati u banke u velikoj mjeri

Iako štednja u bankama pomalo raste, još uvijek se ne vidi značajniji pomaci u ulaganjima. Euro-efekt za sada nije prisutan, ali očekuje se da će se osjetiti u skorije vrijeme te će kunske viškove izbaciti iz privatnih zaliha Hrvata. Također, iako će se mnogi građani odlučiti za kupnju eura svojom ušteđevinom i samo nastaviti svoju štednju u drugoj valuti – ono što će se svakako zbiti jest to da će poneki svoj novac uložiti u zlato, obveznice, nekretnine ili dionice.

Kućna štednja:

Oni građani koji možda i nemaju veliko povjerenje u valutu eura svoj će novac moći pretvoriti i u neku drugu valutu, primjerice švicarski franak, te na taj način nastaviti svoju štednju.

U toj će situaciji faktor biti i kretanje tečaja, a ono je određeno monetarnom politikom pojedinih središnjih banaka.

IZDVOJENE OBJAVE

KATEGORIJE OBJAVA

Saznajte koliki iznos kredita možete dobiti na svoju plaću!

Učlanite se u FACEBOOK grupu:

Lajkajte nas na FACEBOOKU!

Saznajte prvi za akcijske ponude i nove objave.