Rast oročene štednje i utjecaj na hrvatske banke

19.02.2024

Rast oročene štednje i utjecaj na hrvatske banke

19.02.2024

Rast oročene štednje mogao bi uzrokovati četrdesetpostotni pad sadašnje profitabilnosti banaka koja je trenutno najviša u ovom stoljeću. Zaključci iz analize pod nazivom ‘Zrnca pijeska stvaraju planine – utjecaj rasta depozitnih stopa na profitabilnost banaka’, autorski potpisani od strane Mate Rosana, višeg savjetnika, i Bono Beriše, stručnog suradnika, iz Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost Hrvatske narodne banke.

Ukazuju na povoljne učinke snažnog porasta tržišnih kamatnih stopa u uvjetima pooštravanja monetarne politike na profitabilnost banaka u Hrvatskoj. Prošlogodišnji prinos na kapital (ROE), ključni pokazatelj profitabilnosti hrvatskih banaka, dosegnuo je 16,9, što je značajno više u usporedbi s najvišom zabilježenom razinom ROE-a malo iznad 15% u 2003. godini. Od 2007. do 2022., ROE nije prelazio razinu od 10, a visoka profitabilnost odražava se prvenstveno u posjedovanju značajne količine kratkoročne likvidne imovine, uglavnom u obliku rezervi kod središnje banke. Povećanje ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) dodatno je doprinijelo rastu prinosa. Također, sporost u podizanju depozitnih stopa pridonijela je povećanju profitabilnosti banaka.

Ipak, utjecaj snažnog rasta kamatnih stopa na oročene depozite građanstva počeo se osjećati tek u završnom razdoblju trećeg tromjesečja 2023., donoseći izazove profitabilnosti banaka. Rast kamatnih stopa na oročene depozite građanstva postao je izraženiji od rujna 2023., s odmakom u vremenu u usporedbi s stopama na oročene depozite tvrtki, koje su već značajno porasle u prvoj polovini prethodne godine. Prema autorima analize, dva ključna faktora doprinijela su ovom povećanju kamatnih stopa na štednju: emitiranje državnih obveznica i trezorskih zapisa te nastojanja pojedinih banaka da prošire svoj udio na tržištu.

Rast oročene štednje i utjecaj na hrvatske banke:

Iako su kamatni troškovi banaka blago porasli s povećanjem kamatnih stopa za nove oročene depozite, troškovi kamata ostaju umjereni jer su kamatne stope na prekonoćne depozite i dalje vrlo niske.

Također, udjeli oročenih depozita u ukupnim depozitima i dalje su relativno niski u usporedbi s prethodno zabilježenim najvišim razinama, prema izjavama Rosana i Beriše. Autori naglašavaju da je udio oročenih depozita u ukupnim depozitima poduzeća porastao s 6,8 %prošle godine na 23,9 %, što je još uvijek značajno ispod povijesnih razina zabilježenih tijekom razdoblja visokih depozitnih stopa prije deset godina. S druge strane, udio oročenih depozita u ukupnim depozitima kućanstava tek je nedavno počeo blago rasti, dosežući 27 % krajem prošle godine, tek započinjući zatvaranje jaza prema maksimalnih 80 % zabilježenih u prvoj polovini prethodnog desetljeća, kako tvrde autori analize.

Prema njihovom stajalištu, intenzitet smanjenja dobiti zbog povećanih kamatnih troškova će ovisiti uglavnom o brzini prijelaza štednje s prekonoćnih na oročene depozite. Unatoč tome, bankovni sustav je u prethodnom desetljeću bilježio suprotan trend, tj. smanjenje udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima pod utjecajem opadanja kamatnih stopa. Stoga su Rosan i Beriša u simulaciji razmotrili različite scenarije, počevši od onih u kojima se trenutačni udjeli održavaju nepromijenjenima, do scenarija u kojima se udjeli brzo vraćaju na povijesne maksimume.

U scenariju zadržavanja udjela oročenih depozita na postojećim razinama, uz blagi rast depozitnih kamatnih stopa, profitabilnost banaka mogla bi pasti za otprilike 14 % procijenjene dobiti za 2023. Drugi, manje vjerojatan scenarij, u kojem bi se udjeli oročenih depozita vratili na maksimalne povijesne razine, doveo bi do snažnog smanjenja dobiti od preko 60 %. Očekuje se da će realniji scenariji, s umjerenim smanjenjem profitabilnosti od 20 do 40 %, biti rezultat. Nastavak rasta kamatnih prihoda mogao bi ublažiti negativan utjecaj povećanja kamatnih troškova, ali se očekuje da će troškovi nadmašiti prihode zbog većeg iznosa depozita u odnosu na kredite, posebice kredite s promjenjivim kamatnim stopama, naglašavaju analitičari.