Valutni rizik postao je stvar prošlosti

09.01.2023

Valutni rizik postao je stvar prošlosti ulaskom Hrvatske u eurozonu budući da sada dijelimo valutu s ostatkom Europske Unije. Prilagodba na novu valutu posebno je izazovna kada su u pitanju postojeći krediti, ali i oni koje građani tek planiraju podići budući da se sada sve mijenja. Sasvim je normalno i očekivano da će prvi mjeseci 2023. godine biti veoma zbunjujući za sve građane, posebno kada je u pitanju podizanje novih kredita.

U ponudama banaka više ne postoje kunski krediti, već samo eurski. Očekuje se i relativno smanjenje kamatnih stopa u ponudama novih kredita. Pretpostavka je da bi na to moglo djelovati i smanjenje regulatornih zahtjeva koje će omogućiti uvođenje eura zbog smanjenja valutnog rizika. Što to konkretno znači? Iz središnje banke naglašavaju da će kamatne stope biti niže u odnosu na stanje kakvo bi bilo da euro nije uveden.

Kod starih kredita situacija je nešto složenija. S ulaskom u eurozonu, naime, povoljnog učinka uvođenja eura ne bi trebalo biti na kredite odobrene uz fiksnu stopu ili uz varijabilnu stopu vezanu uz Euribor.

Valutni rizik:

Povoljan učinak bit će vidljiv samo kod kredita odobrenih uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS) postupno, djelomično čak i prije samog uvođenja eura.

Kada se govori o postojećim i već podignutim kreditima uz fiksnu kamatnu stopu ili varijabilnu vezanu uz Euribor građani će moći sami donositi odluke o tome hoće li refinancirati svoje postojeće obveza budu li uvjeti financiranja u bankama, tj. kamatne stope povoljnije od onih koje su ugovorene na početku financiranja.

Prema podatcima iz HNB-a, krajem kolovoza 2022. godine ukupno je građanima bila odobrena 141 milijarda kuna kredita i to:

a) 39 % je bilo odobreno uz varijabilne kamatne stope

b) 8 % uz stope fiksne u razdoblju do tri godine

c) 15 % uz fiksne stope u razdoblju duljem od 3 godine a kraćem od dospijeća

d) 38 % kredita uz fiksnu kamatnu stopu

Kunskih kredita na kraju kolovoza bilo je 78 milijardi kuna ( 33 % je imalo varijabilnu kamatnu stopu, 52 % fiksnu, 5 % stope fiksne u razdoblju do 3 godine, a 10 % fiksne stope u razdoblju duljem od 3 godine a kraćem od dospijeća kredita). Bez obzira na prelazak na novu Euro valutu, građani će kredite i dalje podizati pa je izuzetno važno educirati cjelokupno društvo o svim bitnim aspektima koji su se promijenili na tom području financiranja.