Kamatne stope za stambene kredite

11.09.2023

Kamatne stope za stambene kredite

11.09.2023

Kamatne stope za stambene kredite sada su fiksne za cijeli rok otplate zbog zakonskih limita promjenjivih kamatnih stopa. Naime, Zakon o potrošačkom kreditiranju postavio je maksimalnu granicu za promjenjive kamatne stope. To znači da bi banke, ako bi plasirale kredite s promjenjivim kamatama vezanim uz Euribor, radile s negativnim maržama, s obzirom na to da je trenutna 6M Euribor stopa veća od maksimalne zakonom dopuštene stope za promjenjive kamatne stope kod stambenih kredita.

Najviša dopuštena kamatna stopa za stambene kredite ne smije premašiti prosječnu ponderiranu kamatnu stopu na postojeće stambene kredite u određenoj valuti, povećanu za trećinu. Ova granica se revidira svakih šest mjeseci, a od 1. srpnja iznosi 3,73 %. Ovaj ograničavajući faktor jasno objašnjava zašto su banke počele nuditi fiksne kamatne stope za stambene kredite. Za ostale potrošačke kredite, promjenjiva kamatna stopa ne smije premašiti prosječnu ponderiranu kamatnu stopu za ostale kredite, povećanu za polovicu, a trenutno ta granica iznosi 8,48 %. Ova ograničenja ostaju na snazi do 1. siječnja 2024. godine.

Efektivne kamatne stope za stambene kredite u ponudi hrvatskih banaka danas se kreću uglavnom između 4 i 5 %, dok su kamatne stope za nenamjenske kredite često više od 6 %.

Kamatne stope za stambene kredite:

I prije nego što su banke prestale nuditi kredite s promjenjivim kamatama, zbog straha od daljnjeg rasta Euribora, uočeno je da se više stambenih kredita s fiksnim kamatnim stopama odobravalo nego ranije.

Na primjer, u travnju su banke izdale četiri puta više stambenih kredita s fiksnim kamatnim stopama nego u proljeće 2016. godine, kada je samo 33 % takvih kredita bilo odobreno kućanstvima.

Osim promjena u vrsti kamatnih stopa, primjećuje se i promjena u vrsti kredita. Dok su stambeni krediti prevladavali prošle godine, ove godine će se više koristiti nenamjenski krediti. Prema podacima Hrvatske narodne banke, godišnji rast kredita za stanovništvo se blago ubrzao (s 6,5% u svibnju na 6,6% u lipnju, na temelju transakcija), zbog bržeg rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 5,7% na 6,3%). U isto vrijeme, stambeni krediti su usporili svoj rast.

Ovaj trend bio je očekivan s obzirom na značajne rastuće cijene nekretnina u posljednjim godinama. U kombinaciji s porastom kamatnih stopa, nekretnine postaju manje dostupne, što znači da sve manje ljudi može dobiti kredit pod trenutnim uvjetima. Stoga nije iznenađujuće da je sredinom 2022. godine došlo do smanjenja broja transakcija na tržištu nekretnina, što ukazuje na opadanje potražnje i sugerira mogućnost promjene u aktualnom ciklusu na tržištu nekretnina.

U isto vrijeme, banke su postrožile uvjete odobravanja novih stambenih kredita, što se vidi u omjeru iznosa kredita prema vrijednosti imovine koja se koristi kao jamstvo. Tek značajnije korekcije cijena ili rast raspoloživog dohotka mogli bi obrnuti ovaj trend. Osim navedenih razloga, ulaganja kućanstava u stambene nekretnine će vjerojatno ostati umjerena zbog sve veće atraktivnosti alternativnih oblika investiranja.